Uralski jezici

 

Da li ste nekada razmišljali o uralskim jezicima? Većina vas verovatno se nikada nije ni zapitala koje druge jezičke porodice postoje osim indoevropske, o kojoj svi učimo u osnovnoj školi. Postoje i austronežanska, afroazijska i uralska jezička porodica.

Uralsku jezičku porodicu, čiji sam naziv govori da su nastali u području planine Ural, čini oko trideset jezika koji se prostiru u Severnoj Evroaziji od Skandinavije preko Urala do poluostrva Tajmir. Njima se služi 25 miliona ljudi.

Uralski jezici dele se na severoistočnu granu koju čine samodejski jezici, kojima se služi 30 000 ljudi u severnom Sibiru, i zapadnu granu, koju čine ugrofinski jezici, finopermski i ugarski.

Ugrofinskih jezika ima 24 i njima govori 99% govornika uralskih jezika. Najznačajniji jezik ove grupe jeste jezik komšija Mađara. Na drugom mestu svakako je finski kojima se služi oko 6 miliona ljudi. Ovde spadaju i estonski, laponski jezici, hantijski, mansijski…

Ovi jezici uglavnom su aglutinativni (od lat. agglutinare – slepiti) što znači da se u njima reči formiraju kombinovanjem morfema. Na primer, u mađarskom ház (kuća) → házam (moja kuća) → házaim (moje kuće) → házaimban (u mojim kućama).

Bogat sistem padeža karakterističan je za ove jezike. Finski, kojim se služi oko 5 miliona ljudi i koji je jedan od zvaničnih jezika Evropske unije, ima 15 padeža. Zbog toga mu nisu potrebni predlozi, a nema ni rodove, ni članove. Jedan je od najtežih jezika za učenje, a najbliži mu je estonski.

Estonski ima 14 padeža, nema rod ni buduće vreme, a u tekstovima preovladavaju samoglasnici. Jäääär na estonskom znači ivica leda.

Laponskim jezicima govori se na severu Evrope, u južnim delovima centralne Norveške i Švedske, preko severa Finske do poluostrva Kola u Rusiji. Pismo kojim se služe je latinica, a jednom od tih jezika pismo je ćirilica (Kildin Sami). U zavisnosti od zemlje, zanimljivo je da neki od tih jezika imaju imaju i dva pravopisa.

 

LEAVE A REPLY

Please enter your comment!
Please enter your name here