<?xml version="1.0" encoding="UTF-8"?><rss version="2.0"
	xmlns:content="http://purl.org/rss/1.0/modules/content/"
	xmlns:wfw="http://wellformedweb.org/CommentAPI/"
	xmlns:dc="http://purl.org/dc/elements/1.1/"
	xmlns:atom="http://www.w3.org/2005/Atom"
	xmlns:sy="http://purl.org/rss/1.0/modules/syndication/"
	xmlns:slash="http://purl.org/rss/1.0/modules/slash/"
	>

<channel>
	<title>Jasmina Mišović, Author at Portal Mladi</title>
	<atom:link href="https://www.portalmladi.com/author/jasmina/feed/" rel="self" type="application/rss+xml" />
	<link>https://www.portalmladi.com/author/jasmina/</link>
	<description>Sajt za mlade</description>
	<lastBuildDate>Mon, 23 Mar 2020 09:45:50 +0000</lastBuildDate>
	<language>sr-RS</language>
	<sy:updatePeriod>
	hourly	</sy:updatePeriod>
	<sy:updateFrequency>
	1	</sy:updateFrequency>
	<generator>https://wordpress.org/?v=6.6.2</generator>
	<item>
		<title>Raške duhovne svečanosti – Kultura je važna!</title>
		<link>https://www.portalmladi.com/21-raske-duhovne-svecanosti-kultura-je-vazna/</link>
					<comments>https://www.portalmladi.com/21-raske-duhovne-svecanosti-kultura-je-vazna/#respond</comments>
		
		<dc:creator><![CDATA[Jasmina Mišović]]></dc:creator>
		<pubDate>Tue, 15 Aug 2017 09:32:18 +0000</pubDate>
				<category><![CDATA[Arhiva]]></category>
		<guid isPermaLink="false">http://www.portalmladi.com/?p=8074</guid>

					<description><![CDATA[<p>Raške duhovne svečanosti &#8211; Umetnost, kultura, pozorište, nauka… Sve to možemo videti  u Raški tokom ove tradicionalne manifestacije,  koje će nas i ove godine podsetiti  &#8211; KULTURA JE VAŽNA! Program 2017. Portal Mladi je posetio Centar za kulturu, obrazovanje i informisanje Gradac u Raški, gde smo se informisali o nastanku i razvoju ove manifestacije, kao [&#8230;]</p>
<p>The post <a href="https://www.portalmladi.com/21-raske-duhovne-svecanosti-kultura-je-vazna/">Raške duhovne svečanosti – Kultura je važna!</a> appeared first on <a href="https://www.portalmladi.com">Portal Mladi</a>.</p>
]]></description>
										<content:encoded><![CDATA[<p style="text-align: justify;"><strong><span style="font-family: arial, helvetica, sans-serif; color: #000000; font-size: 1.0em;">Raške duhovne svečanosti &#8211; Umetnost, kultura, pozorište, nauka… Sve to možemo videti  u Raški tokom ove tradicionalne manifestacije,  koje će nas i ove godine podsetiti  &#8211; KULTURA JE VAŽNA!</span></strong></p>
<p><strong>Program 2017.</strong></p>
<p style="text-align: justify;"><span style="font-family: arial, helvetica, sans-serif; color: #000000; font-size: 1.0em;"><strong><img fetchpriority="high" decoding="async" class="aligncenter wp-image-55394 size-full" src="https://www.portalmladi.com/wp-content/uploads/2014/08/Raške-duhovne-svečanosti.jpg" alt="Raške duhovne svečanosti" width="685" height="960" srcset="https://www.portalmladi.com/wp-content/uploads/2014/08/Raške-duhovne-svečanosti.jpg 685w, https://www.portalmladi.com/wp-content/uploads/2014/08/Raške-duhovne-svečanosti-214x300.jpg 214w, https://www.portalmladi.com/wp-content/uploads/2014/08/Raške-duhovne-svečanosti-600x841.jpg 600w, https://www.portalmladi.com/wp-content/uploads/2014/08/Raške-duhovne-svečanosti-300x420.jpg 300w" sizes="(max-width: 685px) 100vw, 685px" />Portal Mladi</strong> je posetio <strong>Centar za kulturu, obrazovanje i informisanje Gradac u Raški</strong>, gde smo se informisali o nastanku i razvoju ove manifestacije, kao i o samom programu. Razgovarali smo sa <strong>umetničkim direktorom RDS Nikšom Barlovom i sa direktorom CK Gradac Dejanom Koturanovićem</strong>, koji su direktno uključeni u organizaciju dogadjaja.</span></p>
<p style="text-align: justify;"><span style="font-family: arial, helvetica, sans-serif; color: #000000; font-size: 1.0em;">Portal Mladi: Vratimo se dve decenije unazad, kako su nastale Raške duhovne svečanosti?</span></p>
<p style="text-align: justify;"><span style="font-family: arial, helvetica, sans-serif; color: #000000; font-size: 1.0em;"><strong>N. Barlov</strong>: Sama ideja RDS je nastala u Jošaničkoj Banji. Tadašnji direktor Turističko-sportske organizacije Miodrag Jemuović i direktor CK Gradac Milutin Krečković i predsednik opštine Ljubisav Džodić su došli na ideju da Raška dobije svoju kulturnu manifestaciju i 1993. godine su organizovani <strong>“Raščanski impulsi kulture i zabave”</strong>, buduće Raške duhovne svečanosti.</span></p>
<p style="text-align: justify;"><span style="font-family: arial, helvetica, sans-serif; color: #000000; font-size: 1.0em;">Portal Mladi: Kako je tekao razvoj RDS?</span></p>
<p style="text-align: justify;"><span style="font-family: arial, helvetica, sans-serif; color: #000000; font-size: 1.0em;">N. Barlov: Kako su godine prolazile, manifestacija je rasla, program postajao sve bolji, tako da su Raške duhovne svečanosti  postale <strong>jedna od najvažnijih manifestacija koje se tokom leta održavaju u Srbiji.</strong>  <img decoding="async" class="aligncenter wp-image-55395 size-full" src="https://www.portalmladi.com/wp-content/uploads/2014/08/RDS-Raške-duhovne-svečanosti.jpg" alt="Raške duhovne svečanosti" width="600" height="350" srcset="https://www.portalmladi.com/wp-content/uploads/2014/08/RDS-Raške-duhovne-svečanosti.jpg 600w, https://www.portalmladi.com/wp-content/uploads/2014/08/RDS-Raške-duhovne-svečanosti-300x175.jpg 300w" sizes="(max-width: 600px) 100vw, 600px" /></span></p>
<p style="text-align: justify;"><span style="font-family: arial, helvetica, sans-serif; color: #000000; font-size: 1.0em;">Portal Mladi: Program je dostupan na zvaničnoj internet prezentaciji RDS, šta očekuje posetioce ove manifestacije od 15. do 19.avgusta?</span></p>
<p style="text-align: justify;"><span style="font-family: arial, helvetica, sans-serif; color: #000000; font-size: 1.0em;">N. Barlov: Da,</span> program je već dostupan.<span style="font-family: arial, helvetica, sans-serif; color: #000000; font-size: 1.0em;"> Generalno, <strong>program ima tri segmenta.</strong> U prepodnevnim časovima je <strong>dečji program.</strong> Predavanja, tribine, promocije knjiga, deo su <strong>popodnevnog programa</strong>, a <strong>centralni deo</strong> programa odvija se u večernjim časovima. Svesni značaja koji kultura i umetnost imaju u razvoju svakog društva, posmatrajući ih kao pravo svakog građanina na uživanje civilizacijskih tekovina, potrudili smo se da na  Raškim duhovnim svečanostima našoj publici ponudimo veliki broj raznovrsnih sadržaja, dovodeći na scenu Doma kulture u Raški niz istaknutih imena iz naše zemlje i inostranstva. <strong>Dakle, suština programske koncepije je RDS, što više kvalitetnih sadržaja usmerenih na što širi krug publike.</strong></span></p>
<p style="text-align: justify;"><span style="font-family: arial, helvetica, sans-serif; color: #000000; font-size: 1.0em;">Portal Mladi: Prvi deo Raških duhovnih svečanosti je Međunarodna likovna kolonija “Akademija Jelena Anžujska”. Recite nam nešto više o tome?</span></p>
<p style="text-align: justify;"><span style="font-family: arial, helvetica, sans-serif; color: #000000; font-size: 1.0em;">D. Koturanović: Medjunarodna likovana kolonija, kao prvi deo Raških duhovnih svečanosti održava se od 2002. Nastala je sa idejom da bogato kulturno-istorijsko nasleđe našeg kraja i divan ambijent koji pruža neposredna blizina manastira Gradac, predstavljaju idealno mesto za održavanje likovne kolonije. Na kolonije je do sada učestvovalo više od 130 slikara iz zemlje I inostranstva, a svaki umetnik ostavlja po dva rada koji ostaju u stalnom vlasništvu našeg grada.</span></p>
<p style="text-align: justify;"><span style="font-family: arial, helvetica, sans-serif; color: #000000; font-size: 1.0em;">Portal Mladi: Koliko umetnika je učestvovalo ove godine na likovnoj koloniji?</span></p>
<p style="text-align: justify;"><span style="font-family: arial, helvetica, sans-serif; color: #000000; font-size: 1.0em;">D. Koturanović: Ove godine, na koloniji je učestovalo devet umetnika iz zemlje I inostranstva, a nastale radove imaćemo priliku da vidimo na izložbi, koja je deo svečanog otvaranja Raških duhovnih svečanosti.</span></p>
<p style="text-align: justify;"><span style="font-family: arial, helvetica, sans-serif; color: #000000; font-size: 1.0em;">Naša ambicija je da RDS postanu jedan od najznačajnijih kulturnih manifestacija na prostorima bivše Jugoslavije… U najmanju ruku (smeh)….!</span></p>
<p style="text-align: justify;"><span style="font-family: arial, helvetica, sans-serif; color: #000000; font-size: 1.0em;">Portal Mladi: Ono što je zaista divno jeste da je manifestacija kvalitetna, i to što je prilagođena svim ukusima i uzrastima…Šta očekuje one najmlađe?</span></p>
<p style="text-align: justify;"><span style="font-family: arial, helvetica, sans-serif; color: #000000; font-size: 1.0em;"><strong>D. Koturanović</strong>: Prošle godine smo prvi put u okviru RDS organizovali I dečji program, koji se ispostavio kao pun pogodak.  Ove godine smo spremili edukativne i zabavne dečje programe. <strong>Dečji naučni klub  je posvećen promociji nauka.</strong> Deca će u društvu vršnjaka, uz pomoć stručnih demonstratora iz Centra za promociju nauke, na zanimljiv i interaktivan način da se upoznaju sa biologijom, fizikom, hemijom, astronomijom, matematikom, psihologijom i drugima naukama. Tu je i predstava “Prljavo ili čisto- nije isto”, edukativna ekološka predstava za decu koju igraju Slobodan Boda Ninković, Marija Veljković i Jovica Tišma.</span></p>
<p style="text-align: justify;"><span style="font-family: arial, helvetica, sans-serif; color: #000000; font-size: 1.0em;">Portal Mladi: Možemo reći da će koncert Bajage i Instruktora na gradskom trgu u Raški biti jedan od ključnih momenata ovogodišnje manifestacije. Bajaga i Instruktori, inače, ove godine proslavljaju jubilej…<br />
</span></p>
<p style="text-align: justify;"><span style="font-family: arial, helvetica, sans-serif; color: #000000; font-size: 1.0em;">D. Koturanović: Tako je. Sa Bajagom smo bili u pregovorima dve godine unazad, a ove godine smo uspeli da ugovorimo koncert. <strong>Ponosni smo što će na turneji povodom 30 godina postajanja benda Bajaga i Instruktori svirati u našem gradu.</strong></span></p>
<p style="text-align: justify;"><span style="font-family: arial, helvetica, sans-serif; color: #000000; font-size: 1.0em;"> Autorka: <strong>Jasmina Mišović</strong>. </span></p>
<p>The post <a href="https://www.portalmladi.com/21-raske-duhovne-svecanosti-kultura-je-vazna/">Raške duhovne svečanosti – Kultura je važna!</a> appeared first on <a href="https://www.portalmladi.com">Portal Mladi</a>.</p>
]]></content:encoded>
					
					<wfw:commentRss>https://www.portalmladi.com/21-raske-duhovne-svecanosti-kultura-je-vazna/feed/</wfw:commentRss>
			<slash:comments>0</slash:comments>
		
		
			</item>
		<item>
		<title>Kakvu kafu pijete &#8211; takav Vam je karakter</title>
		<link>https://www.portalmladi.com/kakvu-kafu-pijete-takav-vam-je-karakter/</link>
					<comments>https://www.portalmladi.com/kakvu-kafu-pijete-takav-vam-je-karakter/#respond</comments>
		
		<dc:creator><![CDATA[Jasmina Mišović]]></dc:creator>
		<pubDate>Sun, 07 May 2017 20:23:33 +0000</pubDate>
				<category><![CDATA[Interesantno]]></category>
		<category><![CDATA[Magazin]]></category>
		<category><![CDATA[Zanimljivosti]]></category>
		<category><![CDATA[crna kafa]]></category>
		<category><![CDATA[instant kafa]]></category>
		<category><![CDATA[istraživanje]]></category>
		<category><![CDATA[kafa]]></category>
		<category><![CDATA[kapućino]]></category>
		<category><![CDATA[karakter]]></category>
		<category><![CDATA[late kafa]]></category>
		<guid isPermaLink="false">http://portalmladi.com/?p=1005</guid>

					<description><![CDATA[<p>Da li ste znali da kafa koju najviše volite da pijete može da otkrije pojedine zanimljivosti o vašem karakteru? Možemo pretpostaviti da se osoba koja uživa u frapućinu razlikuje od one koja voli crnu kafu. Koliko su tvrdnje pred vama istinite, procenite sami. Espreso: Ljudi koji vole ukus espresa, često  predstavljaju rođene vođe. Vredno rade [&#8230;]</p>
<p>The post <a href="https://www.portalmladi.com/kakvu-kafu-pijete-takav-vam-je-karakter/">Kakvu kafu pijete &#8211; takav Vam je karakter</a> appeared first on <a href="https://www.portalmladi.com">Portal Mladi</a>.</p>
]]></description>
										<content:encoded><![CDATA[<p>Da li ste znali da kafa koju najviše volite da pijete može da otkrije pojedine zanimljivosti o vašem karakteru? Možemo pretpostaviti da se osoba koja uživa u frapućinu razlikuje od one koja voli crnu kafu. Koliko su tvrdnje pred vama istinite, procenite sami.</p>
<p><strong><img decoding="async" class="aligncenter wp-image-51748 size-full" src="http://www.portalmladi.com/wp-content/uploads/2013/09/kafa-novine-cvece.jpg" alt="Kakvu kafu pijete" width="1209" height="785" srcset="https://www.portalmladi.com/wp-content/uploads/2013/09/kafa-novine-cvece.jpg 1209w, https://www.portalmladi.com/wp-content/uploads/2013/09/kafa-novine-cvece-300x195.jpg 300w, https://www.portalmladi.com/wp-content/uploads/2013/09/kafa-novine-cvece-768x499.jpg 768w, https://www.portalmladi.com/wp-content/uploads/2013/09/kafa-novine-cvece-1024x665.jpg 1024w, https://www.portalmladi.com/wp-content/uploads/2013/09/kafa-novine-cvece-600x390.jpg 600w, https://www.portalmladi.com/wp-content/uploads/2013/09/kafa-novine-cvece-696x452.jpg 696w, https://www.portalmladi.com/wp-content/uploads/2013/09/kafa-novine-cvece-1068x693.jpg 1068w, https://www.portalmladi.com/wp-content/uploads/2013/09/kafa-novine-cvece-647x420.jpg 647w" sizes="(max-width: 1209px) 100vw, 1209px" />Espreso:</strong> Ljudi koji vole ukus espresa, često  predstavljaju rođene vođe. Vredno rade i postižu sjajne rezultate kada svoju energiju usmere na postizanje nekog cilja. Predstavljaju inspiraciju mnogima, kako na poslu, tako i u društvu. Trude se da budu veoma neposredni u kontaktu sa drugim ljudima.</p>
<p><strong>Dupli espresso:</strong> Osobe koje najčešće naručuju dupli espreso veruju u logiku. Praktični su, vredni i nisu skloni preterivanju. Nisu podložni tuđim uticajima, ali ipak bolje funkcionišu kad dobiju precizne instrukcije od poslodavca.</p>
<p><strong>Late:</strong> Ljudi koji uživaju u ispijanju latea se ne brinu previše. Po prirodi su opušteni i ne trude se da iznova analiziraju situacije. Uživaju u udobnosti i društvu jednako opuštenih ljudi. Često se prepuštaju maštanju, pomalo su usporeni i lenji. Uz to, neodlučni su i  donošenje odluka za njih predstavlja veliki problem.</p>
<p><strong>Kapućino:</strong> Ko voli kapućino, može sebe smatrati sofisticiranom osobom. Stil ovih osoba je jedinstven i veoma usklađen. U pitanju su veoma kreativni pojedinci, društvene prirode koji imaju širok krug prijatelja.</p>
<p><strong><img loading="lazy" decoding="async" class="aligncenter size-full wp-image-51749" src="http://www.portalmladi.com/wp-content/uploads/2013/09/kafa-kafic.jpg" alt="" width="1245" height="716" srcset="https://www.portalmladi.com/wp-content/uploads/2013/09/kafa-kafic.jpg 1245w, https://www.portalmladi.com/wp-content/uploads/2013/09/kafa-kafic-300x173.jpg 300w, https://www.portalmladi.com/wp-content/uploads/2013/09/kafa-kafic-768x442.jpg 768w, https://www.portalmladi.com/wp-content/uploads/2013/09/kafa-kafic-1024x589.jpg 1024w, https://www.portalmladi.com/wp-content/uploads/2013/09/kafa-kafic-600x345.jpg 600w, https://www.portalmladi.com/wp-content/uploads/2013/09/kafa-kafic-696x400.jpg 696w, https://www.portalmladi.com/wp-content/uploads/2013/09/kafa-kafic-1068x614.jpg 1068w, https://www.portalmladi.com/wp-content/uploads/2013/09/kafa-kafic-730x420.jpg 730w" sizes="(max-width: 1245px) 100vw, 1245px" /></strong></p>
<p><strong>Frapućino:</strong> Ljudi koji najviše vole da piju frapućino obično imaju avanturistički duh! Spontani su, žive u trenutku i retko kad se odluče da isplaniraju nešto. Uglavnom su to srećne osobe koje plene šarmom  i zrače pozitivnom energijom.</p>
<p><strong>Crna kafa:</strong> Najčešće su u pitanju tihe osobe koje preferiraju minimalistički  životni stil. Nisu im potrebni upečatljivi komadi odeće ili nakita. To su osobe tradicionalnih shvatanja  koje nisu sklone promenama. Ponekad umeju da budu ćudljivi.</p>
<p><strong>Crna kafa sa dodatkom šećera i šlaga:</strong> U pitanju su kontradiktorne ličnosti koje su uglavnom organizovane i znaju šta žele. Međutim, ponekad vole da se opuste i budu neodgovorni. Svakodnevno se u njima bori logična i kreativna strana ličnosti. Minimalistička strana ovih osoba uživa u crnoj kafi, a spontana uživa u slatkom šlagu i šećeru.</p>
<p>&nbsp;</p>
<p>The post <a href="https://www.portalmladi.com/kakvu-kafu-pijete-takav-vam-je-karakter/">Kakvu kafu pijete &#8211; takav Vam je karakter</a> appeared first on <a href="https://www.portalmladi.com">Portal Mladi</a>.</p>
]]></content:encoded>
					
					<wfw:commentRss>https://www.portalmladi.com/kakvu-kafu-pijete-takav-vam-je-karakter/feed/</wfw:commentRss>
			<slash:comments>0</slash:comments>
		
		
			</item>
		<item>
		<title>Ah, te štikle!</title>
		<link>https://www.portalmladi.com/ah-te-stikle/</link>
					<comments>https://www.portalmladi.com/ah-te-stikle/#respond</comments>
		
		<dc:creator><![CDATA[Jasmina Mišović]]></dc:creator>
		<pubDate>Thu, 18 Sep 2014 16:30:54 +0000</pubDate>
				<category><![CDATA[Arhiva]]></category>
		<category><![CDATA[Da li su potpetice dobre za zdravlje]]></category>
		<category><![CDATA[dame]]></category>
		<category><![CDATA[Štikle]]></category>
		<category><![CDATA[štikle i lepota]]></category>
		<category><![CDATA[štikle su dobre za zdravlje]]></category>
		<category><![CDATA[žene]]></category>
		<guid isPermaLink="false">http://www.portalmladi.com/?p=8785</guid>

					<description><![CDATA[<p>Nedavno sam na jednom sajtu pročitala naslov kojim autor pita osobe ženskog pola zašto imaju potrebu da nose obuću sa visokom potpeticom ili štikle. Zapitala sam se &#8211; pa zašto? Većina dama (koje poznajem) nose i obožavaju štikle. Uradila sam malo istraživanje. Dakle, nasumično sam izdvojila 10 poznanica, i razmislila, koliko njih nosi i preferira [&#8230;]</p>
<p>The post <a href="https://www.portalmladi.com/ah-te-stikle/">Ah, te štikle!</a> appeared first on <a href="https://www.portalmladi.com">Portal Mladi</a>.</p>
]]></description>
										<content:encoded><![CDATA[<p style="text-align: justify;"><span style="font-family: arial, helvetica, sans-serif; font-size: 1.0em; color: #000000;">Nedavno sam na jednom sajtu pročitala naslov kojim autor pita osobe ženskog pola zašto imaju potrebu da nose obuću sa visokom potpeticom ili štikle. Zapitala sam se &#8211; pa zašto?</span></p>
<p style="text-align: justify;"><span style="font-family: arial, helvetica, sans-serif; font-size: 1.0em; color: #000000;"><strong>Većina dama (koje poznajem) nose i obožavaju štikle</strong>. Uradila sam malo istraživanje. Dakle, <strong>nasumično sam izdvojila 10 poznanica,</strong> i razmislila, koliko njih nosi i preferira štikle. Od njih 10 dama, sedam aktivno hoda u štiklama. Tri devojke iz ove grupe ne nose štikle, ili to čine u retkim situacijama, u posebnim prilikama. Medjutim, kada sam razgovarala sa njima u vezi sa ovom temom, ispostavilo se da svih <strong>10 vole štikle!</strong> Sve poznanice koje sam uključila u istraživanje, vole potpetice, lepo im izgledaju i lepo izgledaju sebi kada ih nose, gledaju ih u izlozima, kupuju ih i „šetaju“. Tri devojke koje uživaju u ravnoj obući, ne nose štikle zato što od njih bole noge, teško hodaju, ne mogu da se opuste, jednostavno preferiraju da se osećaju slobodno, a štikle ih sputavaju.</span></p>
<p style="text-align: justify;"><span style="font-family: arial, helvetica, sans-serif; font-size: 1.0em; color: #000000;">Ovde se postavlja pitanje,<strong> koliko smo spremne da „trpimo“ zbog izgleda?</strong> Definitivno, <strong>hod na visokim potpeticama postaje bolan</strong>-kod nekih pre, a kod nekih kasnije. Uz to, ako je obuća tesna može izazvati žuljeve, kurje oči, deformitet stopala i zglobova. Nasuprot ovome, štikle nas teraju da hodamo uspravno, ženstveno, po defoltu ispravljamo kičmu, a ako nađemo odgovarajuću obuću i visinu štikle, hodaćemo duže bez problema. Takođe, <strong>ravna obća može da izazove probleme</strong>.</span></p>
<p style="text-align: justify;"><span style="color: #000000; font-family: arial, helvetica, sans-serif; font-size: 1.0em;">Skroz ravan đon + ravni tabani =  neverovatan bol!</span></p>
<p style="text-align: justify;"><span style="font-family: arial, helvetica, sans-serif; font-size: 1.0em; color: #000000;">Ravna obuća uzrokuje bol u lumbalnom delu, u petama, kičmi&#8230; Dakle, nisu štikle krive za sve.</span></p>
<p style="text-align: justify;"><span style="font-family: arial, helvetica, sans-serif; font-size: 1.0em; color: #000000;">Kada sam pitala poznanice zašto, zapravo, vole štikle odgovori su uglavnom bili slični. One kažu da im noge lepše izgledaju u njima, imaju bolje držanje i stav, ne povijaju kičmu kada ih nose, jer bi se u tom slučaju sunovratile, izgledaju vitkije i više. Ono što je meni interesantno, jeste da <strong>visoke potpetice utiču na psihologiju čoveka</strong>. Naime, sve devojke iz ove grupe koje nose štikle osećaju se bolje kada ih nose: samouverenije su, dopadaju se sebi, smelije su, osećaj da se dopadaju sebi izaziva dobro raspoloženje. Druga opšte poznata stvar, devojke idu u kupovinu i kada ne moraju. Žene se bukvalno zaljubljuju u cipele sa potpeticama, smiruju sebe gledajući ih, nakon nekih neprijatnih situacija (poput teškog dana na poslu, raskida isl.) ženama prija kupovina, a u potrošačkoj korpi često završe neke štiklice. <strong>Žene neretko zavode u štiklama.</strong></span></p>
<p style="text-align: justify;"><span style="font-family: arial, helvetica, sans-serif; font-size: 1.0em; color: #000000;"><strong>Doktori imaju različite stavove.</strong> Pored gore navedenih, da štikle izazivaju nelagodu, bol, promene na stopalu i telu, na zglobovima,<strong> pojedini doktori upozoravaju na posledice</strong> koje se javljaju u kasnijem dobu. Međutim, ne slažu se svi sa ovom tezom! <strong>Nedavno istraživanje donelo je obrt situacije.</strong> Istraživači sa Univerziteta Oksford i Vorvik, među kojima je i profesorka Margaret Torogud, obavili su istraživanje. Studija uključuje 111 žena starosti 50-70 godina. Njih 29 čekalo je na operaciju kolena. Pitali su ih o njihovom stilu života i kakvu obuću preferiraju.<strong> Ispostavilo se da nošenje štikli nema nikakvog uticaja na njihovo zdravstveno stanje.</strong> Zapravo, one žene  koje nose potpetice od 9 cm ili malo više, bile su boljeg zdravstvenog stanja. Ono što je uticalo na oboljenje kolena, zapravo je prekomerna telesna težina pre 40-ih, teški fizički poslovi i povrede. Dakle, evo lepih vesti za štiklofile <img src="https://s.w.org/images/core/emoji/15.0.3/72x72/1f642.png" alt="🙂" class="wp-smiley" style="height: 1em; max-height: 1em;" /> .</span></p>
<p style="text-align: justify;"><span style="font-family: arial, helvetica, sans-serif; font-size: 1.0em; color: #000000;"> </span></p>
<p style="text-align: justify;"><span style="font-family: arial, helvetica, sans-serif; font-size: 1.0em; color: #000000;"><strong>Bile štetne po zdravlje ili ne, žene ih vole.</strong> Negde sam pronašla podatak da <strong>42% žena u svetu svakodnevno nose štikle</strong>. Zanimljiva je ta psihološka strana, gde cipele sa visokom potpeticom utiču na naše raspoloženje. Apsolutno je dokazano da žene koje su zadovoljne svojim izgledom zrače pozitivno, srećnije su i privlačnije. Delimično je to odgovor. Štikle su samo jedne u nizu zbog kojih žene trpe, a sve zarad lepote. Neki ih osuđuju, neki im se dive, a dame ih nose. Što se mene tiče, dok god se osećate lepo u štiklama i volite sebe thumbs up!</span></p>
<p style="text-align: justify;"><span style="font-family: arial, helvetica, sans-serif; font-size: 1.0em; color: #000000;"> Autorka: <strong>Jasmina Mišović.</strong></span></p>
<p>The post <a href="https://www.portalmladi.com/ah-te-stikle/">Ah, te štikle!</a> appeared first on <a href="https://www.portalmladi.com">Portal Mladi</a>.</p>
]]></content:encoded>
					
					<wfw:commentRss>https://www.portalmladi.com/ah-te-stikle/feed/</wfw:commentRss>
			<slash:comments>0</slash:comments>
		
		
			</item>
		<item>
		<title>Idemo u Pjongjang!</title>
		<link>https://www.portalmladi.com/idemo-u-pjongjang/</link>
					<comments>https://www.portalmladi.com/idemo-u-pjongjang/#respond</comments>
		
		<dc:creator><![CDATA[Jasmina Mišović]]></dc:creator>
		<pubDate>Tue, 12 Aug 2014 17:34:24 +0000</pubDate>
				<category><![CDATA[Nekategorisano]]></category>
		<category><![CDATA[entering pyongyang]]></category>
		<category><![CDATA[Pjongjang]]></category>
		<guid isPermaLink="false">http://www.portalmladi.com/?p=7968</guid>

					<description><![CDATA[<p>Pjongjang, ili “široka zemlja“na korejskom jeziku, je glavni grad Demokratske Narodne Republike Koreje. Po poslednjim podacima iz 2008. godine grad broji  3.255.388 stanovnika. Pjongjang je predstavljen jedinstvenim videom “Enter Pyongyang” koji je nastao kao proizvod saradnje dva amatera: JT Singa i snimatelja Roba Vajtvorta. Spoj nesvakidašnje “timelapse” tehnike, odnosno tehnike ubrzanog snimka &#8211; posebna vrsta [&#8230;]</p>
<p>The post <a href="https://www.portalmladi.com/idemo-u-pjongjang/">Idemo u Pjongjang!</a> appeared first on <a href="https://www.portalmladi.com">Portal Mladi</a>.</p>
]]></description>
										<content:encoded><![CDATA[<p style="text-align: justify;"><span style="font-family: arial, helvetica, sans-serif; color: #000000; font-size: 1.0em;"><strong>Pjongjang,</strong> ili “široka zemlja“na korejskom jeziku, je glavni grad Demokratske Narodne Republike Koreje. Po poslednjim podacima iz 2008. godine grad broji  3.255.388 stanovnika. Pjongjang je predstavljen jedinstvenim videom<strong> “Enter Pyongyang”</strong> koji je nastao kao proizvod saradnje dva amatera: JT Singa i snimatelja Roba Vajtvorta.</span></p>
<p style="text-align: justify;"><span style="font-family: arial, helvetica, sans-serif; color: #000000; font-size: 1.0em;"><strong>Spoj nesvakidašnje</strong> <strong>“timelapse” tehnike</strong>, odnosno tehnike ubrzanog snimka &#8211; posebna vrsta snimanja gde se neka relativno statična scena snima duži vremenski period (nekoliko minuta, sati, dana) i kasnije u postprodukciji dobijeni snimak ubrzava, <strong>HD snimka i digitalne animacije, postignuta je vrhunska panorama Pjongjanga.</strong> I sve to ne bi bilo začuđavajuće da  Severna Koreja do skoro nije bila naizgled imuna na promene… Ali ne više! Poslednjih godina događa se prodor mobilne telefonije, najezda turista , pa čak se održava maraton . Došlo je do ekonomske saradnje sa Kinom , Rusijom , i Južnom Korejom , a u planu je i izgradnja železnice koja će povezivati sve zemalje u regionu. Sa videom &#8222;Enter Pjongjang&#8220; ovi umetnici-amateri snimili su ne samo grad, već i dinamiku kojom se promene dešavaju i potencijal Pjongjanga. </span></p>
<p style="text-align: justify;"><span style="font-family: arial, helvetica, sans-serif; color: #000000; font-size: 1.0em;"><strong>&#8222;Enter Pjongjang&#8220;</strong> prikazuje severnokorejske građane kao iskrene i humane, a ne automatizovane. Ozloglašene dame-saobraćajni policajci  i stražari metroa, oduvek prikazivani kao kruti nadzornici, danas prolaznicima dele osmehe. Očevici kažu da što više Severnokorejaca upoznaju, više dolazi do izražaja njihova želja za promenama. Ako putujete u Severnu Koreju da biste je videli i upoznali, a ne da bi ste osuđivali, imaćete više razumevanja za zemlje  u tranzitu koje se suočavaju s promenama.</span></p>
<p style="text-align: justify;"><span style="font-size: 1.0em; color: #000000;">A evo i kako video izgleda:</span></p>
<p style="text-align: justify;"><span style="font-size: 1.0em; color: #000000;">Autorka:<strong> Jasmina Mišović</strong>.</span></p>
<p>The post <a href="https://www.portalmladi.com/idemo-u-pjongjang/">Idemo u Pjongjang!</a> appeared first on <a href="https://www.portalmladi.com">Portal Mladi</a>.</p>
]]></content:encoded>
					
					<wfw:commentRss>https://www.portalmladi.com/idemo-u-pjongjang/feed/</wfw:commentRss>
			<slash:comments>0</slash:comments>
		
		
			</item>
		<item>
		<title>Nakon ovog teksta gledaćete bananu drugim očima</title>
		<link>https://www.portalmladi.com/nakon-ovog-teksta-gledacete-bananu-drugim-ocima/</link>
					<comments>https://www.portalmladi.com/nakon-ovog-teksta-gledacete-bananu-drugim-ocima/#respond</comments>
		
		<dc:creator><![CDATA[Jasmina Mišović]]></dc:creator>
		<pubDate>Fri, 04 Jul 2014 05:27:16 +0000</pubDate>
				<category><![CDATA[Arhiva]]></category>
		<category><![CDATA[banane]]></category>
		<guid isPermaLink="false">http://www.portalmladi.com/?p=6810</guid>

					<description><![CDATA[<p>Banane sadrže tri prirodna šećera &#8211; saharozu, fruktozu i glukozu kombinovani sa vlaknima . Banana daje trenutnu, održivu i značajnu dozu energije . Istraživanje je pokazalo da samo dve banane daju dovoljno energije za naporan 90-minutni trening . Nije ni čudo što su banane “voće broj jedan” kod vodećih svetskih sportista . Ali energija nije [&#8230;]</p>
<p>The post <a href="https://www.portalmladi.com/nakon-ovog-teksta-gledacete-bananu-drugim-ocima/">Nakon ovog teksta gledaćete bananu drugim očima</a> appeared first on <a href="https://www.portalmladi.com">Portal Mladi</a>.</p>
]]></description>
										<content:encoded><![CDATA[<p style="text-align: justify;"><span style="color: #000000; font-size: 1.0em;"><strong>Banane sadrže tri prirodna šećera</strong> &#8211; saharozu, fruktozu i glukozu kombinovani sa vlaknima . Banana daje trenutnu, održivu i značajnu dozu<strong> energije</strong> .</span></p>
<p style="text-align: justify;"><span style="font-family: arial, helvetica, sans-serif; color: #000000; font-size: 1.0em;">Istraživanje je pokazalo da samo <strong>dve banane daju dovoljno energije za naporan 90-minutni trening</strong> . Nije ni čudo što su banane “voće broj jedan” kod vodećih svetskih sportista . Ali energija nije jedini način pomoću kog nam banane pomažu da ostanemo fit. One takođe mogu da pomognu pri ozdravljenju ili sprečavanju znatnog broja bolesti i stanja , što je čini obaveznom namirnicom na meniju.</span></p>
<p style="text-align: justify;"><span style="font-family: arial, helvetica, sans-serif; color: #000000; font-size: 1.0em;">Prema nedavnom istraživanju koje je sproveo MINDE među ljudima koji pate od depresije ,<strong> mnogi su se osećali mnogo bolje nakon konzumiranja banane</strong> . To je zato što banane sadrže triptofan, vrstu proteina koji telo pretvara u serotonin , poznat po tome što opušta , poboljšava raspoloženje i generalno vas čini srećnijim. Pomaže i kod nevoze koja se javlja kod žena tokom PMS-a.</span></p>
<p style="text-align: justify;"><span style="font-family: arial, helvetica, sans-serif; color: #000000; font-size: 1.0em;">Bogate gvožđem, banane mogu da stimulišu produkciju hemoglobina u krvi i tako <strong>pomažu kod nekih slučajeva anemije.</strong></span></p>
<p style="text-align: justify;"><span style="font-family: arial, helvetica, sans-serif; color: #000000; font-size: 1.0em;">Ovo jedinstveno tropsko voće izrazito je bogato kalijumom, sa malo soli , što ga čini <strong>savršenim za povišen krvni pritisak.</strong>  Stručnjaci nutricionisti kažu da ovo voće smanjuje rizik od povišenog krvnog pritiska i moždanog udara.</span></p>
<p style="text-align: justify;"><span style="font-family: arial, helvetica, sans-serif; color: #000000; font-size: 1.0em;">200 učenika jedne Engleske škole  su ove godine položili svoje ispite jedući banane za doručak , ručak i odmor , u pokušaju da <strong>povećaju snagu uma.</strong> Istraživanja su pokazala da kalijum u voću može da pomogne pri učenju tako što učenici bivaju više koncentrisani.</span></p>
<p style="text-align: justify;"><span style="font-family: arial, helvetica, sans-serif; color: #000000; font-size: 1.0em;"><strong>Jedan od najbržih načina da savladate mamurluk je da napravite milkšejk sa bananom i medom</strong> . Banana umiruje želudac i uz pomoć meda , povećava nivo šećera u krvi , dok mleko smiruje i ponovo hidrira vaš sistem .</span></p>
<p style="text-align: justify;"><span style="font-family: arial, helvetica, sans-serif; color: #000000; font-size: 1.0em;">Mnoge druge kulture banane vide kao voće za &#8220; hlađenje &#8220; koje<strong> može sniziti kako fizičku, tako i emocionalnu temperaturu trudnica</strong> . Na Tajlandu , na primer , trudnice jedu banane kako bi se deca radjala sa normalnom telesnom temperaturom.</span></p>
<p style="text-align: justify;"><span style="font-family: arial, helvetica, sans-serif; color: #000000; font-size: 1.0em;">Otuda možda potiče engleska fraza: “A BANANA a day keeps the doctor away!”</span></p>
<p>The post <a href="https://www.portalmladi.com/nakon-ovog-teksta-gledacete-bananu-drugim-ocima/">Nakon ovog teksta gledaćete bananu drugim očima</a> appeared first on <a href="https://www.portalmladi.com">Portal Mladi</a>.</p>
]]></content:encoded>
					
					<wfw:commentRss>https://www.portalmladi.com/nakon-ovog-teksta-gledacete-bananu-drugim-ocima/feed/</wfw:commentRss>
			<slash:comments>0</slash:comments>
		
		
			</item>
		<item>
		<title>Portal Mladi na internacionalnoj letnjoj školi u Italiji “Youth Time Summer School”</title>
		<link>https://www.portalmladi.com/portal-mladi-na-internacionalnoj-letnjoj-skoli-u-italiji-youth-time-summer-school/</link>
					<comments>https://www.portalmladi.com/portal-mladi-na-internacionalnoj-letnjoj-skoli-u-italiji-youth-time-summer-school/#respond</comments>
		
		<dc:creator><![CDATA[Jasmina Mišović]]></dc:creator>
		<pubDate>Sat, 21 Jun 2014 16:26:31 +0000</pubDate>
				<category><![CDATA[Arhiva]]></category>
		<guid isPermaLink="false">http://www.portalmladi.com/?p=6456</guid>

					<description><![CDATA[<p>Portal Mladi je medijski partner internacionalnog programa &#8222;Youth Time&#8220; koji se upravo održava u Sijeni (Italija). Letnja škola “Youth Time” se održava četvrti put za redom i realizuje se tokom 4 dana (20.jul &#8211; 24.jul, 2014) u Italiji. Ove godine oko 30 učesnika iz Češke, Bosne i Hercegovine, Nepala, Slovenije, Katara, Ukrajine, Indije, Litvanije,  Argentine, Hrvatske, Rusije i Srbije se [&#8230;]</p>
<p>The post <a href="https://www.portalmladi.com/portal-mladi-na-internacionalnoj-letnjoj-skoli-u-italiji-youth-time-summer-school/">Portal Mladi na internacionalnoj letnjoj školi u Italiji “Youth Time Summer School”</a> appeared first on <a href="https://www.portalmladi.com">Portal Mladi</a>.</p>
]]></description>
										<content:encoded><![CDATA[<p style="text-align: justify;"><span style="font-family: arial, helvetica, sans-serif; font-size: 1.0em; color: #000000;"><strong>Portal Mladi je medijski partner internacionalnog programa &#8222;Youth Time&#8220; koji se upravo održava u Sijeni (Italija)</strong>.<br />
</span></p>
<p style="text-align: justify;"><span style="font-family: arial, helvetica, sans-serif; font-size: 1.0em; color: #000000;">Letnja škola “Youth Time” se održava četvrti put za redom i realizuje se tokom 4 dana (20.jul &#8211; 24.jul, 2014) u Italiji. Ove godine oko 30 učesnika iz <strong>Češke, Bosne i Hercegovine, Nepala, Slovenije, Katara, Ukrajine, Indije, Litvanije,  Argentine, Hrvatske, Rusije</strong> i<strong> Srbije</strong> se okupilo u Sijeni. Studenti, predavači i predstavnici medija imaju priliku da razmenjuju iskustva i stiču nova znanja.</span></p>
<p style="text-align: justify;"><span style="font-family: arial, helvetica, sans-serif; font-size: 1.0em; color: #000000;">Letnja škola sastoji se od niza radionica posvećenih <strong>medijskom prezentovanju, komunikacijskim veštinama i javnom obraćanju</strong>. “Prvog dana 20.06.2014. svečana ceremonija otvaranja je bila u muzeju Santa Maria della Scala, a drugi dan je bio posvećen radionici “Secrets of Successful Public Speaking “- “Tajne uspešnog javnog govora” koja je prema rečima učesnika bila veoma interesantna. Više o njihovim utiscima saznaćete u nekim od narednih tekstova.</span></p>
<p style="text-align: justify;"><span style="font-family: arial, helvetica, sans-serif; font-size: 1.0em; color: #000000;">“Rečenica, a može biti i moto, koja je ostavila najveći utisak je <strong>&#8222;Present yourself even in an empty room!&#8220; Prezentujte sebe i u praznoj sobi! ”</strong> – prenosi nam svoje utiske Aleksandar Dašić. Dakle, veštine obraćanja i komunikacije zauzimaju značajan udeo i u konvencionalnom i u formalnom razgovoru. Ovo su veštine koje se ne stiču u školi ili na univerzitetu. Da bi oslobodili sebe bitna je praksa, koju ćete steći upravo na ovakvim treninzima putem neformalnog obrazovanja. Značaj neformalno stečenih znanja preopoznaćete kada odete na prvi intervju za posao ili onda kada toliko ovladate sobom i sopstvenim govorom da naterate prijatelje da vas slušaju i veruju vam.</span></p>
<p style="text-align: justify;"><span style="color: #000000; font-size: 1.0em;">Trećeg dana letnje škole učesnici će imati priliku da se upoznaju sa bitnim elementima intervjua, na radionici koju je predavač Ellen Pinchuk (SAD) nazvala “<strong>Art of interview -hear and listen</strong>“.</span></p>
<p style="text-align: justify;"><span style="font-family: arial, helvetica, sans-serif; font-size: 1.0em; color: #000000;">Autorka:<strong> Jasmina Mišović.</strong></span></p>
<p>The post <a href="https://www.portalmladi.com/portal-mladi-na-internacionalnoj-letnjoj-skoli-u-italiji-youth-time-summer-school/">Portal Mladi na internacionalnoj letnjoj školi u Italiji “Youth Time Summer School”</a> appeared first on <a href="https://www.portalmladi.com">Portal Mladi</a>.</p>
]]></content:encoded>
					
					<wfw:commentRss>https://www.portalmladi.com/portal-mladi-na-internacionalnoj-letnjoj-skoli-u-italiji-youth-time-summer-school/feed/</wfw:commentRss>
			<slash:comments>0</slash:comments>
		
		
			</item>
		<item>
		<title>Negujte se maslinovim uljem</title>
		<link>https://www.portalmladi.com/negujte-se-maslinovim-uljem/</link>
					<comments>https://www.portalmladi.com/negujte-se-maslinovim-uljem/#respond</comments>
		
		<dc:creator><![CDATA[Jasmina Mišović]]></dc:creator>
		<pubDate>Wed, 11 Jun 2014 18:42:48 +0000</pubDate>
				<category><![CDATA[Magazin]]></category>
		<category><![CDATA[Zdravlje]]></category>
		<category><![CDATA[Život]]></category>
		<category><![CDATA[maslinovo ulje]]></category>
		<category><![CDATA[nega lica tela koze i kose]]></category>
		<category><![CDATA[uljem]]></category>
		<guid isPermaLink="false">http://www.portalmladi.com/?p=6222</guid>

					<description><![CDATA[<p>Maslinovo ulje, osim što se preporučuje za ishranu, dobro je i za negu tela, kose, lica, kože i noktiju. Njegova rasprostranjena upotreba datira još od davnina. Tajna je u njegovim sastojcima, naročito antioksidansima koji sadrže skvalen, organsko jedinjenje koje podstiče hidrataciju. Evo par saveta kako mozete koristiti maslinovo ulje: Ukoliko želite lepu i negovanu kosu, [&#8230;]</p>
<p>The post <a href="https://www.portalmladi.com/negujte-se-maslinovim-uljem/">Negujte se maslinovim uljem</a> appeared first on <a href="https://www.portalmladi.com">Portal Mladi</a>.</p>
]]></description>
										<content:encoded><![CDATA[<p style="text-align: justify;"><span style="font-family: arial, helvetica, sans-serif; font-size: 1.0em; color: #000000;"><strong>Maslinovo ulje, osim što se preporučuje za ishranu, dobro je i za negu tela, kose, lica, kože i noktiju</strong>. Njegova rasprostranjena upotreba datira još od davnina. Tajna je u njegovim sastojcima, naročito antioksidansima koji sadrže skvalen, organsko jedinjenje koje podstiče hidrataciju. Evo par saveta kako mozete koristiti maslinovo ulje:</span></p>
<p style="text-align: justify;"><span style="font-family: arial, helvetica, sans-serif; font-size: 1.0em; color: #000000;"><strong>Ukoliko želite lepu i negovanu kosu</strong>, bez ispucalih krajeva, zagrejte maslinovo ulje u mikrotalasnoj pećnici ili u toploj vodi.  Zatim ga nežno nanesite na kosu i kožu glave. Ostavite da odstoji 10 do 20 minuta, a onda isperite šamponom. Ovo će vam oporaviti kosu tokom letnjih dana kada je ona pod uticajem jakog sunca i isušena.</span></p>
<p style="text-align: justify;"><span style="font-family: arial, helvetica, sans-serif; font-size: 1.0em; color: #000000;"> <strong>Maslinovim uljem možete stilizovati kosu i učiniti je sjajnijom.</strong> Samo nekoliko kapi maslinovog ulja utrljajte na krajeve kose i oblikujte je, ovo može da zameni skupe preparate za kosu ( poput kristalnih kapi za kosu itd.)</span></p>
<p style="text-align: justify;"><span style="font-family: arial, helvetica, sans-serif; font-size: 1.0em; color: #000000;"><strong>Skidajte šminku sa maslinovim uljem</strong>. Osim što je efikasno pri uklanjanju tvrdokorne šminke oko očiju, hidriraće vam kožu i učiniti je mekšom. Maslinovim uljem možete ukloniti i šminku koja je na bazi ulja. Pri tom vam pore neće biti zapušene. </span></p>
<p style="text-align: justify;"><span style="font-family: arial, helvetica, sans-serif; font-size: 1.0em; color: #000000;"><strong>Maslinovo ulje je prirodni lubrikant</strong>. Ukoliko vam je nestalo kreme, gela ili pene za brijanje, namažite maslinovo ulje na kozu, a ovo će sprečiti iritaciju. </span></p>
<p style="text-align: justify;"><span style="font-family: arial, helvetica, sans-serif; font-size: 1.0em; color: #000000;"><strong>Muče vas zanoktice?</strong> Namažite predeo oko noktiju maslinovim uljem. Ono će omekšati kožu i sprečiti nastanak i dalje širenje zanoktica. Osim toga, ojačaće vam nokti i sprečiće se njihovo listanje.</span></p>
<p style="text-align: justify;"><span style="font-family: arial, helvetica, sans-serif; font-size: 1.0em; color: #000000;"><strong>Alergijske reakcije</strong> su učestalije više nego ikada. Naročito su osetljiva deca. Maslinovo ulje možete koristiti i za bebe, za hidrataciju njihove nežne i osetljive kože, naročito guze. Maslinovo ulje je hidratantni  lek.</span></p>
<p style="text-align: justify;"><span style="font-family: arial, helvetica, sans-serif; font-size: 1.0em; color: #000000;"><strong>Leti muku mučimo sa ispucalim petama i isperutalom kožom.</strong> Ovaj problem rešite tako što ćete nakon tuširanja na vlaznu kožu naneti maslinovo ulje, sačekajte par minuta i višak uklonite ubrusom. Problem ispucalih peta rešićete ako nakon korišćenja kamena za pete ili turpije namažete maslinovo ulje na kritičan predeo nogu. Obujte čarape i prespavajte u njima.</span></p>
<p>The post <a href="https://www.portalmladi.com/negujte-se-maslinovim-uljem/">Negujte se maslinovim uljem</a> appeared first on <a href="https://www.portalmladi.com">Portal Mladi</a>.</p>
]]></content:encoded>
					
					<wfw:commentRss>https://www.portalmladi.com/negujte-se-maslinovim-uljem/feed/</wfw:commentRss>
			<slash:comments>0</slash:comments>
		
		
			</item>
		<item>
		<title>Međunarodni Dan biološke raznovrsnosti 22. maj</title>
		<link>https://www.portalmladi.com/medunarodni-dan-bioloske-raznovrsnosti-22-maj/</link>
					<comments>https://www.portalmladi.com/medunarodni-dan-bioloske-raznovrsnosti-22-maj/#respond</comments>
		
		<dc:creator><![CDATA[Jasmina Mišović]]></dc:creator>
		<pubDate>Thu, 22 May 2014 05:20:45 +0000</pubDate>
				<category><![CDATA[Arhiva]]></category>
		<guid isPermaLink="false">http://www.portalmladi.com/?p=5816</guid>

					<description><![CDATA[<p>Šta je biodiverzitet?  Najjednostavnije rečeno, biodiverzitet je raznolikost živog sveta na planeti. Biodiverzitet na Zemlji danas čine milioni različitih bioloških vrsta, koje su proizvod četri milijarde godina evolucije. Sama reč “biodiverzitet” je relativno nova, ozvaničena je u 1985. godini spajanjem dve reči, biološki diverzitet. Međunarodni dan biodiverziteta U decembru 2000.godine Generalna skupština UN usvojila je [&#8230;]</p>
<p>The post <a href="https://www.portalmladi.com/medunarodni-dan-bioloske-raznovrsnosti-22-maj/">Međunarodni Dan biološke raznovrsnosti 22. maj</a> appeared first on <a href="https://www.portalmladi.com">Portal Mladi</a>.</p>
]]></description>
										<content:encoded><![CDATA[<p>Šta je biodiverzitet?  Najjednostavnije rečeno, biodiverzitet je raznolikost živog sveta na planeti. Biodiverzitet na Zemlji danas čine milioni različitih bioloških vrsta, koje su proizvod četri milijarde godina evolucije. Sama reč “biodiverzitet” je relativno nova, ozvaničena je u 1985. godini spajanjem dve reči, biološki diverzitet.</p>
<h2 style="text-align: center;">Međunarodni dan biodiverziteta</h2>
<p>U decembru 2000.godine Generalna skupština UN usvojila je 22. maj, kao Međunarodni dan biodiverziteta, u znak sećanja na usvajanje finalnog teksta Konvencije o biodiverzitetu 22. maja 1992. u Najrobiju.</p>
<p>Stručnjaci konstantno upozravaju da nisu dovoljne samo njihove akcije, već je neophodno i povećanje svesti o neophodnosti očuvanja biodiverziteta i promena ponašanja, naglašavajući da svako može doprineti tome da se zaustavi sadašnja stopa izumiranja biljaka, životinja i njihovih staništa u svetu, koja je 10.000 puta veća nego što je prirodno.</p>
<p>Prema posledjim podacima biodiverzitet Srbije čini oko 60.000 vrsta, iako teritorija Srbije obuhvata svega 1,9 odsto teritorije Evrope, dok ceo Evropski kontinent zauzima samo 2% površine Zemlje</p>
<p>U odnosu na vrste prisutne u Evropi u Srbiji ima:</p>
<ul>
<li>110 vrsta riba,  što je 51% svih evropskih vrsta,</li>
<li>44 vrste vodozemaca i gmizavaca ili 49% vrsta prisutnih u Evropi,</li>
<li>96 vrsta sisara ili 67% ukupnog evropskog broja.</li>
</ul>
<p>Na žalost ugroženo je:</p>
<ul>
<li>21% svih poznatih sisara,</li>
<li>30% vodozemaca,</li>
<li>12% ptica,</li>
<li>28% gmizavaca,</li>
<li>37% riba,</li>
<li>70 procenata biljaka</li>
<li>i 35 odsto beskičmenjaka.</li>
</ul>
<p>U Srbiji među najugroženijima na listi vrsta ptica, sisara i vodozemaca nalaze se:  beloglavi sup, mrki medved, divokoza, srna, stepski soko, šareni tvor, crni daždevnjak, veliki tetreb, jelen, ris, belonokta vetruška, orao krstaš.</p>
<p>Ipak, prema istraživanjima, Srbija spada u izuzetno bogatu zemlju životinjskim vrstama. Vredi ih sačuvati, zar ne?</p>
<p>Autorka: Jasmina Mišović.</p>
<p>The post <a href="https://www.portalmladi.com/medunarodni-dan-bioloske-raznovrsnosti-22-maj/">Međunarodni Dan biološke raznovrsnosti 22. maj</a> appeared first on <a href="https://www.portalmladi.com">Portal Mladi</a>.</p>
]]></content:encoded>
					
					<wfw:commentRss>https://www.portalmladi.com/medunarodni-dan-bioloske-raznovrsnosti-22-maj/feed/</wfw:commentRss>
			<slash:comments>0</slash:comments>
		
		
			</item>
		<item>
		<title>Preminuo velikan srpske književnosti Dobrica Ćosić</title>
		<link>https://www.portalmladi.com/preminuo-velikan-srpske-knjizevnosti-dobrica-cosic/</link>
					<comments>https://www.portalmladi.com/preminuo-velikan-srpske-knjizevnosti-dobrica-cosic/#respond</comments>
		
		<dc:creator><![CDATA[Jasmina Mišović]]></dc:creator>
		<pubDate>Mon, 19 May 2014 08:10:21 +0000</pubDate>
				<category><![CDATA[Arhiva]]></category>
		<category><![CDATA[Dobrica Ćosić]]></category>
		<category><![CDATA[dobrica cosic koreni]]></category>
		<category><![CDATA[dobrica cosic portal mladi]]></category>
		<category><![CDATA[preminuo dobrica cosic]]></category>
		<guid isPermaLink="false">http://www.portalmladi.com/?p=5770</guid>

					<description><![CDATA[<p>Velikan srpske književnosti, pisac, teoretičar,esejista i romansijer Dobrica Ćosić, preminuo je u svojoj 93.godini života u Beogradu. Rođen je 29. decembra 1921. godine u selu Velika Drenova kod Trstenika. Školovao se u srednjoj Poljoprivrednoj školi u Bukovu, kod Negotina, ali je prekinuo školovanje za vreme Drugog svetskog rata i kasnije završio Višu političku školu &#8222;Đuro [&#8230;]</p>
<p>The post <a href="https://www.portalmladi.com/preminuo-velikan-srpske-knjizevnosti-dobrica-cosic/">Preminuo velikan srpske književnosti Dobrica Ćosić</a> appeared first on <a href="https://www.portalmladi.com">Portal Mladi</a>.</p>
]]></description>
										<content:encoded><![CDATA[<p style="text-align: justify;"><span style="color: #000000; font-family: arial, helvetica, sans-serif; font-size: 1.0em;"><strong>Velikan srpske književnosti, pisac, teoretičar,esejista i romansijer Dobrica Ćosić, preminuo je u svojoj 93.godini života u Beogradu.</strong></span></p>
<p style="text-align: justify;"><span style="color: #000000; font-family: arial, helvetica, sans-serif; font-size: 1.0em;">Rođen je 29. decembra 1921. godine u selu Velika Drenova kod Trstenika. Školovao se u srednjoj Poljoprivrednoj školi u Bukovu, kod Negotina, ali je prekinuo školovanje za vreme Drugog svetskog rata i kasnije završio Višu političku školu &#8222;Đuro Đaković&#8220;.</span></p>
<p style="text-align: justify;"><span style="color: #000000; font-family: arial, helvetica, sans-serif; font-size: 1.0em;">Ćosić je postao poznat domaćem ali i svetskom književnom svetu nakon romana<strong> „Daleko je sunce“</strong>. Napisao je kultne romane: <strong>&#8222;Korene&#8220;, &#8222;Deobe&#8220;, &#8222;Vreme smrti&#8220;, &#8222;Vreme zla&#8220;, &#8222;Vreme vlasti&#8220;,</strong> ali i mnoge druge. Nema školarca koji Ćosića nije upoznao kroz, barem, jedno delo.</span></p>
<p style="text-align: justify;"><span style="color: #000000; font-family: arial, helvetica, sans-serif; font-size: 1.0em;">Povodom smrti Dobrice Ćosića, Portal Mladi <strong>idvaja citate iz romana „Koreni“ (1954.):</strong></span></p>
<p style="text-align: justify;"><span style="color: #000000; font-family: arial, helvetica, sans-serif; font-size: 1.0em;">„</span><span style="font-size: 1.0em;"><span style="color: #000000; font-family: arial, helvetica, sans-serif;">&#8230;</span><span style="color: #000000; font-family: arial, helvetica, sans-serif;"><em>Tek u ovom poslednjem čovečjem konopcu počinjemo zemlji da vraćamo dug i kosti ostavljamo njivama čija smo zrna zobali. Ovo malo zemljice oko Morava jedva se napuni narodom, pa se brzo iskrene i raspe preko Save. I opet noću sa planina silaze ludi i voda. U lipovoj kori donose decu. Psi laju po njihovom tragu. I od gladi postadoše kurjaci. U Tim proticanjima krv nam se iskvarila. I naružila se zemlja od pogašenih ognjišta. Dve zore nikad na istom bivaku. Kad menjaš ognjište, i narav ti se menja. Kad tebi otimaju, i ti otimaš. Veruj mi, u zlu su svi ludi zli. Tu, kao što Ti kazah, na ovo malo zemljice oko Morava, privremeno se živelo. I jatagani se brzo istupe. Kost čovečja tvrđa je od stare klenovine. I, da znaš, kratko se živelo. Što ja dočekah osamdesete, i još poneki, duša se nosi, to nam ne služi dostojanstvu i časti. Svi su naši vratovi napred povijeni. I tanji su od trave. Oko ovih naših lepih rečica sa skobaljima, da bi dugo živeo, i u groblju sahranjen bio, morao si biti idi zelena kukavica, ili izdajica bez duše, ili đavolji sin, pa da ti kuršumi i handžari i ostala usmrtija ništa neće. Kao svoj kožuh poznajem ovu Srbijicu. Dokoni hajduci broje vaške. A kad se tako kratko i na veresiju živelo, onda drž&#8217; na klepanje sečiva! Čim ti kiša ognjište gasi, onda se veče ne pamti, niti misli na jutro buduće</em>&#8230;“</span></span></p>
<p style="text-align: justify;"><span style="color: #000000; font-family: arial, helvetica, sans-serif; font-size: 1.0em;">Pripremila: <strong>Jasmina Mišović.</strong></span></p>
<p>The post <a href="https://www.portalmladi.com/preminuo-velikan-srpske-knjizevnosti-dobrica-cosic/">Preminuo velikan srpske književnosti Dobrica Ćosić</a> appeared first on <a href="https://www.portalmladi.com">Portal Mladi</a>.</p>
]]></content:encoded>
					
					<wfw:commentRss>https://www.portalmladi.com/preminuo-velikan-srpske-knjizevnosti-dobrica-cosic/feed/</wfw:commentRss>
			<slash:comments>0</slash:comments>
		
		
			</item>
		<item>
		<title>Ljubav sa stanovišta nauke</title>
		<link>https://www.portalmladi.com/ljubav-sa-stanovista-nauke/</link>
					<comments>https://www.portalmladi.com/ljubav-sa-stanovista-nauke/#respond</comments>
		
		<dc:creator><![CDATA[Jasmina Mišović]]></dc:creator>
		<pubDate>Fri, 09 May 2014 04:01:49 +0000</pubDate>
				<category><![CDATA[Ljubav]]></category>
		<category><![CDATA[Magazin]]></category>
		<category><![CDATA[Život]]></category>
		<category><![CDATA[gde pocinje ljubav]]></category>
		<category><![CDATA[koncentracija i ljubav]]></category>
		<category><![CDATA[ljubav]]></category>
		<category><![CDATA[nauka i ljubav]]></category>
		<category><![CDATA[opsesija i ljubav]]></category>
		<category><![CDATA[sve o ljubavi]]></category>
		<category><![CDATA[tri faze ljubavi]]></category>
		<guid isPermaLink="false">http://www.portalmladi.com/?p=5483</guid>

					<description><![CDATA[<p>Koliko je nauka napredovala govori činjenica da je moguće izračunati vreme trajanja emocija i gotovo svih segmenata našeg života. Naučnici  u Centru za molekularna istraživanja Univerziteta u italijanskom gradu Pavija izračunali su pomoću proteina Ngf koliko traje stanje zaljubljenosti. Nivo ovog proteina u krvi sveže zaljubljenih i onih koji su u dužim vezama ili sami pokazuju razliku [&#8230;]</p>
<p>The post <a href="https://www.portalmladi.com/ljubav-sa-stanovista-nauke/">Ljubav sa stanovišta nauke</a> appeared first on <a href="https://www.portalmladi.com">Portal Mladi</a>.</p>
]]></description>
										<content:encoded><![CDATA[<p style="text-align: justify"><span style="font-family: arial,helvetica,sans-serif;color: #000000;font-size: 1.0em"><strong>Koliko je nauka napredovala govori činjenica da je moguće izračunati vreme trajanja emocija i gotovo svih segmenata našeg života.</strong> Naučnici  u Centru za molekularna istraživanja Univerziteta u italijanskom gradu Pavija izračunali su pomoću proteina Ngf koliko traje stanje zaljubljenosti. Nivo ovog proteina u krvi sveže zaljubljenih i onih koji su u dužim vezama ili sami pokazuju razliku na osnovu koje su<strong> naučnici utvrdila da smo zaljubljeni u proseku godinu dana</strong>. Nakon toga leptirići u stomaku miruju.<img loading="lazy" decoding="async" class="alignright" src="http://wannabemagazine.com/wp-content/uploads/2013/10/Caption1.jpg" alt="Ljubav" width="336" height="291" /> </span></p>
<p style="text-align: justify"><span style="font-family: arial,helvetica,sans-serif;color: #000000;font-size: 1.0em">Korak dalje otišli su i  naučnici sa različitih univerziteta iz Kanade i Amerike i Univerzitetske bolnice u Ženevi koji su otkrili gde ljubav zapravo počinje. Oni su zaključili da<strong> ljubav počinje u delu mozga koji je istovremeno odgovoran za stvaranje zavisnosti</strong> od psihoaktivnih supstanci.  Ovaj odeljak usko je povezan i sa delom iz koga potiče seksualna želja. Jedino je nepoznat uzrok koji utiče na nastanak ljubavi.</span></p>
<p style="text-align: justify"><span style="font-family: arial,helvetica,sans-serif;color: #000000;font-size: 1.0em">Studija koju je sproveo istraživač Henk van Stenbergen zajedno sa kolegama sa Univerziteta Lejden i Merilend pokazuje da je visok nivo strastvene ljubavi kod osoba u ranoj fazi ljubavne veze povezan sa smanjenom kognitivnom kontrolom. Stenbergen i njegovi saradnici smatraju dai su zaljubljeni toliko obuzeti mislima o osobi koju vole da je njihova <strong>sposobnost koncentracije i obavljanja zadataka smanjena.</strong></span></p>
<p style="text-align: justify"><span style="font-family: arial,helvetica,sans-serif;color: #000000;font-size: 1.0em"><strong>Reč ljubav je prošle godine bila najtraženija stavka na Googl-u pokazuju statistike.</strong></span></p>
<p style="text-align: justify"><span style="font-family: arial,helvetica,sans-serif;color: #000000;font-size: 1.0em">Naučnica Helen Fišer sa Rudžers Univerziteta u Nju Džersiju je ustanovila da<strong> u ljubavi prolazimo tri faze</strong>. Prva je<strong> požuda.</strong> Požudu izazivaju seksualni hormoni testosteron i estrogen, a ovai hormoni  će vas naterati da tražite partnera. Sledi faza <strong>privlačnosti</strong>. Ovo je faza kada vas zaljubljenost obuzima. Tada nećete misliti ni na šta drugo osim na osobu koja vas je osvojila, dok neki odu toliko daleko da izgube apetit, ne mogu da spavaju, provode sate u sanjarenju o novoj ljubavi. Ova naučnica smatra da grupa neurotransmitera koji se nazivaju monoaminima igraju najznačajniju ulogu kod druge faze ljubavi.Treća faza je<strong> vezivanje</strong>. Dva hormona su izuzetno važna za ovu fazu, a to su oksitocin i vazopresin. Prvi se luči tokom porodjaja otuda tolika povezanost majke i deteta, drugi je odgovoran i za rad bubrega. </span></p>
<p style="color: #333333;text-align: justify"><span style="font-family: arial,helvetica,sans-serif;color: #000000;font-size: 1.0em">Italijanski naučnici koji se bave ljubavlju su otkrili da je <strong>opsesivno ponašanje</strong>, koje veliki broj ljudi oseća na samom početku veze, posledica smanjenja serotonina u telu. Dobra vest je da će se nivo serotonina vratiti na normalan nivo posle 6 meseci pa će se opsesivno ponašanje značajno ublažiti.</span></p>
<p style="text-align: justify"><span style="font-family: arial,helvetica,sans-serif;color: #000000;font-size: 1.0em">Brojna istraživanja su pokazala da<strong> muškarci na neki način osete ovulaciju i da im je žena koja ovulira izrazito privlačna</strong>. Kada su muškarci mirisali majice žena koje ovuliraju i žena koje ne ovuliraju, privlačniji im je bio miris majica žena koje ovuliraju. Tako je jedna studija sprovedena 2007. na Univerzitetu u Novom Meksiku otkrila da striptizete zarade više novca u toku ovulacije. </span></p>
<p style="text-align: justify"><span style="font-family: arial,helvetica,sans-serif;color: #000000;font-size: 1.0em">Autorka: <strong>Jasmina Mišović</strong></span></p>
<p>The post <a href="https://www.portalmladi.com/ljubav-sa-stanovista-nauke/">Ljubav sa stanovišta nauke</a> appeared first on <a href="https://www.portalmladi.com">Portal Mladi</a>.</p>
]]></content:encoded>
					
					<wfw:commentRss>https://www.portalmladi.com/ljubav-sa-stanovista-nauke/feed/</wfw:commentRss>
			<slash:comments>0</slash:comments>
		
		
			</item>
	</channel>
</rss>
