Čovekov najbolji prijatelj i njegove tajne

Svi znamo da postoje ljudi u koje možete imati poverenje i one u koje ne možete. Kada su u pitanju psi, budite sigurni da će oni uvek biti tu za vas, bez obzira na to kakva ste vi osoba. Zato ove životinje i nose titulu „čovekov najbolji prijatelj“. Ukoliko imate psa za kućnog ljubimca, ili možda nemate a razmišljate o tome da ga nabavite, pažljivo pročitajte ove zanimljivosti o njima.

  1. Psi i ljudi zajedno žive već 15.000 godina.
  2. Psi imaju čulo mirisa koje je od 10.000 do 100.000 izoštrenije od ljudskog.
  3. Smatra se da svaki pas na svetu potiče od vrste koja se zvala Tomarctus – stvorenja koje je lutalo zemljom pre više od 15 miliona godina.
  1. Da li vi pijete kafu iz šoljice? Verovatno da, a ni kod pasa nije drugačija situacija, pa tako i psi piju vodu tako što od jezika naprave male šoljice, to znači da kada idu na čajanku u goste, svako ima svoju šoljicu pri šapi.
  2. Psi imaju dvostruko više mišića od ljudi za kretanje ušiju. Psi koriste ove mišiće za prikaz preko 100 različitih izraza lica! Oni im takođe pomažu da čuju zvukove na četiri puta većoj udaljenosti od ljudi.
  3. Otisak psećeg nosa je jednak ljudskom otisku prstiju – i može se koristiti za jednostavnu identifikaciju pasa.
  4. Pol Mekartni je na kraju pesme “A day in the life” dodao deo koji samo psi mogu da čuju, a koji je posvetio svom ljubimcu.
  1. Psi su najraznolikija vrsta sisara. Na primer, lobanja Nemačkog ovčara se razlikuje od lobanje pekinezera, kao što se lobanja mačke razlikuje od lobanje morža.
  2. Danas postoji oko 40 miliona pasa i oko 800 rasa (što je više nego bilo koja druga vrsta životinje)
  3. Većina pasa ima ružičasti jezik, što je znak dobrog zdravlja, tj. dobre prokrvljenosti i zdravih krvnih ćelija. Međutim, Čau čau i Šar pei imaju crne jezike, i to nema nikakve veze s njihovim zdravljem.
  4. Dobro su poznate pseće ogrlice sa šiljcima koje se danas koriste uglavnom kod Pit Bulova I Buldoga I služe da pokažu snagu i borbenost, dok su u antičkoj Grčkoj služile za odbranu pasa od napada vukova koji bi im prvo nasrnuli na vrat.
  5. Antički Rimljani su toliko voleli i poštovali svoje pse da su ih sahranjivali na ljudskim grobljima. Takođe su im na spomenicima ispisivali najdragocenije reči i stihove kao što je: „U suzama sam dok te nosim na tvoj večni počinak isto onoliko koliko sam se i radovao kada sam te donosio kući pre petnaest godina“.

13. Prvo čulo koje psi razvijaju jeste dodir za razliku od ljudi koji prvo razvijaju čulo sluha.

14. Policijski psi u Norveškoj najzad su dobili poštovanje koje zaslužuju – Vrhovni sud te zemlje presudio je da su oni državni službenici, čime je napad na policijskog psa postao jednako ozbiljan prestup kao fizički nasrtaj na policajca.

15. Suprotno raširenom uverenju, pudle nisu francuskog porekla! Radi se o nemačkim psima kojima se francusko plemstvo vrlo brzo fasciniralo.

16. Jednogodišnja čivava Boo Boo je najmanji pas na svijetu i član Ginisove knjige rekorda. Najviši pas na svetu je Gibson visok više od dva metra (dok stoji na zadnjim nogama) i težak 77 kilograma, a zaigran je kao malo štene.

17. Psi u gradovima prosečno žive tri godine duže od onih na selu. Verovatno i oni vole da žive urbanim životom.

18. Najomiljenija rasa u vojsci i policiji je Nemački ovčar zbog svoje raznovrsnosti i sposobnosti učenja sto se ne bi reklo za Avganistanskog hrta za koga se misli da bi se izgubio onog trenutka kada se pusti sa lanca.

19. Studija iz 2008. godine objavljena u časopisu Proceedings of the National Academy of Sciences  otkrila je da psi postaju ljubomorni kada ne dobiju poslasticu za trik, a drugi pas u blizini je dobije. Psi bi postali nervozni, počeli bi grebati, prestati raditi trikove i izbegavati druge pse. Zanimljivo je to što psi nisu bili ljubomorni ako bi drugi pas dobio komad mesa, a oni komad hleba – bitno je samo da i oni nešto dobiju.

20. Lajka je bila prva od sovjetskih pasa poslatih u svemir, prvi živi sisar poslat u Zemljinu orbitu i prva orbitalna žrtva. U vreme kada je Lajkina misija pokrenuta, malo je toga bilo poznato o uticaju svemirskih letova na živa bića.

Autor: Nikola Đorđević

LEAVE A REPLY

Please enter your comment!
Please enter your name here