Da li je „Bolonja“ stala na pola puta

Čitavu deceniju reformišemo visoko obrazovanje po evropskim standardima, ali smo još daleko od kraja reforme. Po običaju, zapinje zbog novca, ali se mnogo može uraditi i bez njega.

Vest da Ekonomski fakultet u Zagrebu napušta bolonjski sistem studiranja i da će mu se pridružiti Kineziološki fakultet, obradovala je kritičare „bolonje“ u Srbiji, ali samo nakratko. Jer, uprkos brojnim manjkavostima, obrazovni autoriteti kažu da nema govora o ukidanju „bolonje“ na našim univerzitetima.

Ukupno 46 država, među njima i Srbija, potpisnice su Bolonjske deklaracije i nema naznaka da će naša država od tog dogovora odustati. Ipak, za razliku od nekih drugih zemalja, „bolonja“ u Srbiji je zastala na pola puta. Uvodimo je gotovo čitavu deceniju, a i dalje smo daleko od kraja reforme visokog obrazovanja. Nedostaju ključne stvari. Kod mnogih predmeta gradivo koje student treba da nauči i broj ESPB koje će da osvoji njihovim polaganjem nisu srazmerni. Tek mali broj studenata položi sve ispite u jednoj godini, što nije dozvoljeno „bolonjom“. Zato je kod nas već šest puta menjan Zakon o visokom obrazovanju, uglavnom uz proteste studenta, pa i kampovanje pred Vladom Srbije, kako bi se na budžet išlo i sa 48, umesto samo sa punih 60 ESPB.

– „Bolonju“ su uveli političari, a ne profesori, tako da samo oni i mogu da je ukinu – kaže za „Novosti“ prof. dr Branko Kovačević, dekan Elektrotehničkog fakulteta u Beogradu. – Ne treba ukidati nešto što je dobro, jer „bolonja“ je samo drugo ime za jedinstveni evropski obrazovni prostor, koji znači priznavanje diploma, zvanja i zapošljavanje u svim evropskim državama. Ako Hrvatska zaista ukine „bolonju“, biće oštećeni samo njihovi studenti, jer im Evropa neće prepoznavati diplome.

MOBILNOST „Bolonja“ predviđa i da student prava, recimo, engleski jezik može da polaže na Filološkom, a sociologiju na Filozofskom fakultetu. Ovakva mobilnost studenata ne postoji među fakultetima, a posebno je nema među univerzitetima u Srbiji.

Profesor Kovačević kaže da za reforme nedostaje novca, ali su, dodaje, mnoge stvari mogle i bez para da budu urađene.

– Naša tranzicija traje deset godina, a ipak smo stali tek na pola puta. I dalje imamo stari i novi sistem studiranja – objašnjava naš sagovornik.

Da nema govora o ukidanju „bolonje“ slaže se i prof. dr Srđan Stanković, predsednik Nacionalnog saveta za visoko obrazovanje. On kaže da je čak i ovo što se dešava u Hrvatskoj pogrešno protumačeno kao ukidanje „bolonje“. Reč je samo o tome da će Ekonomski fakultet odustati od studija 4+1 godina i da će uvesti petogodišnje, integrisane studije.

– Mi već na mnogim fakultetima imamo integrisane studije nakon kojih se dobija zvanje mastera – objašnjava profesor Stanković. – Mnogo je ozbiljnije pitanje zašto nismo bolje uradili reformu. Za to smo svi pomalo krivi, od studenata do države.

Izvor: Novosti.rs

LEAVE A REPLY

Please enter your comment!
Please enter your name here