Kultura na dar – Pokondirena tikva

Projekat “Kultura na dar 2” doneo nam je  26 novih autorskih filmova u kategorijama: mesta, ljudi i događaji.

Četvrti  film koji vam predstavljamo u kategoriji „ljudi“ je film koji predstavlja deo komedije „Pokondirena tikva“ – Jovana Sterije Popovića. Publika je ovaj film proglasila za najbolji film u kategoriji „ljudi“.

Jovan Sterija Popović

Rodonačelnik srpske komediografije, najznamenitija je ličnost rođena u Vršcu. Zna se da je to bilo 1806. godine. Školovao se u Vršcu, Sremskim Karlovcima, Temišvaru i Pešti. Prava je završio u Kežmaraku u Slovačkoj. Po završetku studija (1830) bio je profesor, a od 1853. godine, kada je položio advokatski ispit, advokat u Vršcu. Godine 1840. odlazi u Kragujevac na Licej za profesora „prirodnog prava“. Već iduće godine prelazi, zajedno sa ovom, tada najvišom školom u Srbiji, u Beograd. Ustavobraniteljska vlada ga je 1842. godine postavila za ministra prosvete. Jedan je od osnivača Društva srpske slovesnosti (današnja srpska akademija nauke i umetnosti), Narodnog muzeja i Beogradskog čitališta – Biblioteke. Postavio je temelje modernog školstva Srbije, a autor je i mnogih udžbenika. Na položaju ministra je do 1848. godine, kada podnosi ostavku i vraća se u Vršac kome provodi ostatak života.

Neka njegova dela su: Laža i paralaža, Kir Janja, Džandrljivi muž, Rodoljupci, Pokondirena tikva, Ljubav, ženidba i udadba, Zla žena.

Pokondirena Tikva

„Pokondirena tikva“ je komedija Jovana Sterije Popovića iz 1838. godine. U ovom delu Jovan Sterija Popović je ismejao glavnu junakinju, Femu, koja, ludujući za „noblesom“, nastoji da pobegne iz svog zanatlijskog (opančarskog) sveta i da se probije u više društvene krugove.

„Pokondirenu tikvu“ Popović je napisao 1830. godine, odmah posle „Laže i paralaže“, a objavljena je tek 1838, i to posle prerade. To se vidi iz „Dodatka“ „Predisloviju“ (predgovoru). Predgovor je, inače, datiran sa 1830, a „Dodatak“ sa 1837. Komedija je prvi put izvedena na pozorišnoj sceni 1. marta 1842. godine u Beogradu.

Povodom 150-godišnjice rođenja i 100-godišnjice smrti Jovana Sterije Popovića, Mihovil Logar i Hugo Klajn su 1956. godine napisali istoimenu komičnu operu.

Autori filma Anđelka Micić, Marina Micić i Željana Andrićističu:

Naša želja jeste da podsetimo narod na njegove velikane, prelepe pozorišne komade i dela koja i dan danas nikoga ne ostavljaju ravnodušnim. Mi želimo da se zajedno smestimo udobno u svoje fotelje i posmatramo neizmernu dragocenost toga što su nam veliki umetnici, pisci i pesnici, nesebično ostavili na dar. Jedan od takvih je upravo i Jovan Sterija Popović, koji je svojim istorijskim dramama i komedijama, uticajem na razvoj školstva, zaštitu spomenika kulture i napredak pozorišta, ostavio neizbrisiv trag u srpskoj kulturi i književnosti i inspirisao nas na stvaranje.

LEAVE A REPLY

Please enter your comment!
Please enter your name here