Potpećka pećina i sva njena blaga

Pećina predstavlja podzemnu prostoriju u Zemljinoj kori, nastalu prirodnim procesima. Pećine nastale u krasu su oblikovane hemijskim i mehaničkim delovanjem vode. Osim u tim stenama pećine nastaju i u naslagama gipsa, soli, magmatskim stenama, konglomeratima, brečama pa čak i ledu.

Osnovni delovi pećina su ulaz, kanal i dvorana. Kanal je izduženi otvor, a dvorana je prostranija šupljina najčešće nastala širenjem podzemnih kanala. Istraživanjem pećina se bavi speleologija, a istraživači pećina su speleolozi. Autori rubrike ispričaće Vam priču o pet pećina. Prva priča je o  blagu Potpećke pećine.

Zmajeva pečina

Potpećka pećina je jedna od naših najatraktivnijih lokacija. Može se reći da je nacionalno blago. Nalazi se u Zapadnoj Srbiji u selu Potpeće na 14 km jugoistočno od Užica. Kako samo ime govori pećina je ime dobila po selu u kom se nalazi, selo je za uzvrat dobilo na popularnosti, ali i drugi naziv “Selo pod pećinom”.

Iz više razloga pećina je jedinstvena, ipak glavni razlog zašto je nazivaju čudom od prirode jeste njen ulaz, koji je u obliku potkovice, visok 50 metara a širok 12 m. “Vrata pećine” su jedan od najviših pećinskih ulaza na Balkanu.

Pećina je istražena i uređena za posetioce dužinom od 555m , od ukupnih 10 km koliko je dugačka. Do samog kraja uređene staze za posetioce će vas odvesti 700 stepenika. U pećini je znatno  hladnije , pa je poželjno da imate nešto da obučete dok je istražujete. Unutar pećine je 9 C, dok je napolju 25 C. Ono što je zanimljivo je da se temperatura poveća za tri stepena , ako u njoj boravi trideset ljudi.

Od početka aprila pa do kraja oktobra je otvorena za posetioce pa je u tom periodu možete obići. Potpećka pećina je jedna od pet pećina kod nas koje su uređene za posete turista.

Kako je nastala?

Potpećka pećina je izvorskog tipa. Sagrađena je od voda reka ponornica koje poniru u Drežnjačkoj kotlini i nakon podzemnog toka izbijaju u pećini gradeći pećinsku reku Petnicu. Petnica izlazi iz pećine i nakon 2 km se uliva u Đetninju. Meštani su na Petnici podigli petnaestak ribnjaka kalifornijske pastrmke.

Po geološkom sastavu, Jovan Cvijić je došao do zaključka da je pećina izgrađena u srednjetrijarskim krečnjacima, beličaste boje i fine mozaičke strukture.

Kada se govori o spaleološkim karakteristikama, u pećini se razlikuju dva glavna sprata pećinskih kanala. Gornja i Donja pećina, odnosno stariji  i mlađi kanal. Ulazni kanal je isti za oba horizonta, nastao je razaranjem međuspratne konstrukcije i njihovim spajanjem.

Nakit ove pećine spada u  red veoma retkih u kraškim pećinama što ovu pećinu čini još zanimljivijom i  privlačnijom kako za turiste tako i za ljubitelje spaleologije i avanture.

Po morfospeleološkom kriterijumu u pećini se razlikuju tri vrste kanala : fosilniGornja pećina,periodski aktivni tok– veliki deo Donje pećine , treći kanal je stalno aktivninovi podzemni tok.

Istorija

Potpećka pećina je još u vreme neolita bila čovekovo sklonište i  na neki način pravi čuvar blaga i istorije. U njoj su pronađeni keramika, kameno oružje, pećinski nakit kao i obrađeni jelenski rogovi.

Takođe, pronađeni su nacrtani krstovi na zidovima pećine ispod kalcita koji se jako sporo stvara, što je dovelo do pretpostavke da su se Srbi ovde skrivali za vreme vladavine Turaka. Tome u prilog govore i ljudske kosti koje su pronađene unutar pećine.

 

Put kroz pećinu

Ukoliko želite da vidite nešto neverovatno lepo i zanimljivo, Potpećka pećina je pravi izbor.

Obilje prelepih ukrasa koji nose  maštovite nazive: Dvorana zmajeva, Snežana i sedam patuljaka , Čika Ljuba i njegove mačke, Orao na steni, Samac, vas neće ostaviti ravnodušnim. Oni čine ovu pećinu još bajkovitijom.

Ja  sam još na samom ulazu počela da joj se divim. Potkovica od 50 metara koja je ulaz u neki drugi svet. Neverovatno. U podnožju samog ulaza nalazi se izvor reke Petnice. Žubor vode svemu daje posebnu čar. Nakon izvora, stepeništem stižemo do suvog dela pećine gde  se ne nalaze pećinski ukrasi, jer svetlost uspeva da se probije od ulaza do ovog dela. Nakon toga ulazimo u aktivan deo pećine.

Prema legendi  onaj ko ovde uđe, produži sebi život za jedan dan. Tu se nalaze divni oblici kojima se pećina okitila, stalaktiti, koji “vise” sa plafona pećine  i stalagniti koji “rastu” sa samog tla pećine. Priroda je ovde  pokazala neverovatno vajarsko umeće. U dvorani koja nosi naziv po bajci “Snežana i sedam patuljaka“ imala sam priliku da vidim i heliktite, bočne ukrase koji liče na iglice.

Meni posebno zanimljiv momenat iz ove avanture bilo je to što se skoro cela grupa ljudi koja je sa mnom obilazila pećinu namazala glinom sa zidova pećine, verujući u njena lekovita svojstva. Kompletna usluga-naučićete nešto novo, videti bajku uživo i podmladiti se. Naravno ni ja nisam odolela pa sam nanela lekovitu glinu na svoju kožu….i stvarno, koža je nežna i glatka posle ovog “tretmana”.

U nastavku je hodnik “Kaca”. Srbi su tokom vladavine Turaka ovde pronalazili utočište o čemu su svedočili krstovi na zidovima. Plašeći se da napuste sklonište, umirali su od gladi u pećini. Preživeli su ih sahranjivali u kacama, postoje tri takve kace.Tako je ovaj hodnik i dobio naziv.

Na zidu duž hodnika se nalazi “Molitvenik”, otvor  u zidu na kom možete zamisliti želju. Spustite ruku na “Molitvenik” i zamislite želju, ukoliko ste “čiste duše” želja će vam se ispuniti, ukoliko  niste ”neka sila” će vam odgurnuti ruku od “Molitvenika” i želja vam neće biti ispunjena. U mojoj grupi nije bilo “rđavih“ pa smo svi uz želju i nadu da će se ostvariti završili pustolovinu kroz Potpećku Pećinu.

Dok Vam se ne ukaže prilika da uživo prošetate hodnicima Potpećke pećine, skuvajte sebi kafu i opustite sva čula uživajući u  virtuelnoj šetnji kroz pećinu. Uživajte!

Korisne informacije

Ukoliko želite da se okrepite i probate pastrmku, u blizini ribnjaka se nalaze dva lepo uređena riblja restorana.

Smeštajnih kapaciteta u selu nema, možete odsesti u Užicu, gde je ponuda raznovrsna.

Kako stići ?

Potpeć je udaljen od Užica 14 km, od Beograda 230 km, a od Novog Sada 300 km. Nalazi se na putu Užice-Požega.

Petu priču o banji možete pročitati OVDE.

Suzana Janković

LEAVE A REPLY

Please enter your comment!
Please enter your name here