RAZGOVOR SA GI ĐOKENOM PRED DOLAZAK U SRBIJU

Poslednji put kada ste posetili Srbiju, u Novom Sadu ste dobili nagradu na Tesla Global Forumu. Možete li nam reći nešto više o tome i šta nagrada White Dove (Bela golubica) predstavlja za vas?

U julu 2014. godine doputovao sam u Novi Sad, gde sam imao čast da primim White Dove nagradu od strane Tesla Global Foruma za istaknute pojedince širom sveta. Tokom ceremonije dodele nagrada, pitali su me šta mi znači nagrada i šta ona predstavlja za mene. Sećam se da sam rekao : „Ako sledimo Teslin rad i viziju, stvorićemo bolji svet“. Nagrada na Tesla Global Forumu je najprestižnije priznanje za moju posvećenost kako socijalnoj pravdi, tako i aktivnostima u vezi ljudskih prava.

Ovo je Vaša druga poseta Srbiji, ali ćete ovog puta posetiti i Crnu Goru. Možete li nam reći nešto više o tome? Šta mislite o projektu Škola poslovnih veština u drugoj zemlji?

Tokom moje poslednje posete, nisam mogao da ostanem duže od dva dana u Srbiji zbog zakazanog sastanka u Kini. Za dva dana koje sam proveo u Srbiji, doživeo sam tako toplu dobrodošlicu, da sam se osećao kao kod svoje kuće. Hteo sam da ostanem malo duže, ali nisam bio u mogućnosti. Povezao sam se sa mladim ljudima koji su slavili rad i život Nikole Tesle. Jedna od njih, Katarina Bojović, ostala je sa mnom u kontaktu kako bi olakšala moj povratak. Ona me je upoznala sa drugim mladim liderima, poput Marije Jelić, sa kojom sam ostvario divnu saradnju. Kada sam se vratio, izrazio sam svoju zahvalnost Katarini i Mariji za njihovo vođstvo.

Poseta Crnoj Gori je poseban bonus za mene i ne mogu dovoljno da im se zahvalim na prilici da posetim i tu neverovatnu zemlju, bogatu istorijom.

Što se projekta Škola poslovnih veština tiče, ja ću podeliti reči Johansa Haertlea, šefa Principa za odgovorno upravljanje obrazovanjem (PRME), globalnog dogovora Ujedinjenih Nacija, koji je nedavno pozvao sve poslovne škole širom sveta da se usklade sa održivim razvojnim ciljevima u skladu sa članom iz 2015 iz agende.

Vaš projekat Škola Poslovnih Veština poziva UN i druge velike igrače u privatnom sektoru da igraju ključnu ulogu i da postignu novih 17 predloženih održivih razvojnih ciljeva (SDGs).

Na kojin način mislite da će socijalno preduzetništvo pomoći mladim ljudima u Srbiji i Crnoj Gori?

Znam da socijalno preduzetništvo predstavlja različite stvari različitim ljudima, ali za mene, to je jednostavno koncept primene najboljih praksi kako bi bili uspešni u biznisu i po pitanju socijalnih pitanja. Reč je o učenju o životu i radu lidera kao što su Mahatma Gandi, Martin Luter King, Nelson Mendela i primenjivanju njihove metodologije za rešavanje glavnih socijalnih pitanja našeg vremena.

Uveren sam da mladi ljudi, kako u Srbiji, tako i u Crnoj Gori, kao i mnogi drugi mladi širom sveta, mogu primenjivati ove principe ili metodologije za stvaranje sveta u kojem bi želeli da žive. Tako definisano socijalno preduzetništvo za mene predstavlja najbolje sredstvo da stvorimo svet kakav želimo. Svet bez pohlepe, rata, diskriminacije, nepotizma. Svet u kome smo svi čuvari naše braće ili sestara.

Da li se pitanje socijalnog preduzetništva razlikuje od zemlje do zemlje? Da li mislite da smo na dobrom putu?

Kao što sam ranije rekao, socijano preduzetništvo znači različite stvari različitim ljudima čak i u istoj zemlji. Ali, vodeći se mojom definicijom, to je univerzalni apel, kao i sama činjenica da sam Vaš gost, koji će razgovarati sa vama o tome da li ste na dobrom putu, i dati poyitivan komentar organizatorima za naporan rad u vezi ovog predavanja.

Mislite li da je ideja najvažniji korak u započinjanju posla ili je to prevazilaženje problema sa kojima se suočavamo kasnije? Koji su to problemi?

Mislim da svi znamo priče kompanija Fejsbuk, Gugl, Uber i Airbnb kao i mnoge druge. Bez obzira na to što sve one potiču iz SAD-a čvrsto verujem da se pametni ljudi mogu naći svuda i da, stvaranjem uslova koji omogućavaju kreativnosti da se razvija i čoveku da radi i greši, i sami možemo napisati bezbroj sličnih priča. Verujem da će mnogi od mladih, pametnih ljudi u ovom projektu u godinama koje dolaze pisati slične priče. Ukratko, ne postoji jedan konkretan problem već je u pitanju kombinacija nekoliko njih kao i okruženja. Okruženje bi trebalo da bude uređeno politikom koja promoviše kreativnost, podržava pokušaj i eventualni rizik, kao i međusobnu saradnju.

Mislite li da će socijalno preduzetništvo naći svoje mesto u budućnosti?

Mislim da ono već ima svoje mesto i tu će i ostati. Da, sve veći broj ljudi će govoriti o tome i upućivati ostale. Socijalno preuduzetništvo deluje kao novi koncept, međutim nije. Time što organizujete ovakva predavanja vi osiguravate da socijalno preduzetništvo dobije svoje zasluženo mesto u našoj svakodnevnici.

 

U čemu pronalazite motivaciju i entuzijazam kako biste napredovali?

Smatram da je najbitnija stvar za mene činjenica da sam kao i većina nas svestan da smo svi mi na ovom svetu veoma kratko i da je sutra vrlo neizvesno. Znajući to trudim se da dam smisao i svrhu svom životu, da napravim neophodne saveze kako bih povećao uzajamno razumevanje i poštovanje, stvorio mir, toleranciju i međusobno prihvatanje. Moja motivacija i entuzijazam svode se na to da duboko u sebi znam da se trudim. Znam da kada otvorite novine vidite samo ružne stvari. Ponekad se osećam kako Sizif u grčkom mitu, međutim imam na umu da je putovanje mnogo bitnije od cilja i zbog toga sam odlučio da nikada ne odustanem i nastavim da se trudim.

Koja su vaša očekivanja od posete Srbiji i Crnoj Gori?

Voleo bih da se povežem sa divnim mladim ljudima u Srbiji i Crnoj Gori i ostvarim neophodna partnerstva koja će nam omogućiti da delujemo zajedno na našem putu ka mirnijem i tolerantnijem svetu bez pohlepe i nepravde.

LEAVE A REPLY

Please enter your comment!
Please enter your name here